Upisi HR U Srednju Raspored Kalendar Kalkulator Plaće 2018 BMI
Školski portal koji donosi sve informacije o Upisima u srednju školu 2017/2018 * Kalkulatori bodova i plaće, e-dnevnik, kalendar, pravilnici. BMI kalkulator

Kuda ide ovaj svijet? Svi učenici koji uče su – GLUPI!

Prošli su izbori pa sad mogu staviti ovaj tekst. Ne želimo se miješati u politiku.
Želimo biti neovisni i zbog toga ovaj tekst objavljujemo tek nakon izbora!

Kuda ide ovaj svijet? Svi učenici koji uče su – GLUPI!

Vijest da je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odlučio iz gradskog proračuna izdvojiti oko milijun kuna kako bi se za 56 učenika koji se nisu uspjeli upisati ni u jednu zagrebačku srednju školu omogućilo školovanje u privatnim srednjim školama i gimnazijama, naišla je na opće zgražanje kako po društvenim mrežama, tako i među nastavnicima.

‘Sumrak saga. Za roditelje koji plaćaju školarinu za škole po svom odabiru, za nas koji ćemo plaćati školarinu ovim klincima, za profesore u privatnim školama i konačno za ovu djecu koja su već žigosana…’

‘Kužim roditelje koji žele u Zagrebu upisati svoje dijete, ali da Grad daje ovoliko našeg novca da bi se u privatne škole i gimnazije upisala djeca čije su ocjene toliko loše da se nigdje nisu uspjela upisati, to mi baš nije jasno’, samo su neki od komentara koji su se jučer mogli čitati na Facebooku.

Ovo je za Alana Forda i News Bar

Bandićev potez s jednakim su snebivanjem dočekali i nastvnici.

‘Nemam pametnog komentara. Mislila sam da je to News Bar’, rekla je Sanja Lukić iz udruge Nastavnici Organizirano.

‘To je izvan svake zone komentiranja. To je predizborni cirkus koji me podsjeća na neku epizodu iz Alana Forda’, nadovezao se Dalibor Perković iz iste udruge.

Alan ford
Alan Ford

‘To je politički potez bez imalo mozga i promišljanja. Naime, ozbiljno je pitanje hoće li se to uopće dogoditi i kako. Bandić je to lupio i ostao živ, no sada je pitanje kako i koliko dugo će se to održati. On im može platiti da se upišu u neku školu eventualno na godinu dana, a potom može zaboraviti na priču. Ili oni mogu pasti razred. Osim toga sada je studeni. Oni su se upisivali prije dva mjeseca, a tek sada su se odlučili prosvjedovati. Zanimljivo je da ih je na prosvjed doveo Ivica Lovrić iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. To je zbilja komična politička manipulacija. To je stvarno za News Bar. No nažalost, cijela naša država je News Bar pa je to zapravo normalno’, dodao je Perković.

Za ispodprosječne ima, a za nadarene ne

Tomislav Portada, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković koji često priprema naše srednjoškolce za kemijske Olimpijade, kaže da ga čudi da Bandić ima toliko novca za učenike koji nisu zadovoljili kriterije škola, a nema ni 100 puta manje za one najuspješnije.

‘Kao znanstvenik koji se već više od desetljeća bavi popularizacijom znanosti i radom s nadarenim učenicima, mogu posvjedočiti da je jako teško za te svrhe iz javnih sredstava pribaviti donacije reda veličine nekoliko desetaka tisuća kuna, dok o stotinama tisuća kuna najčešće možemo samo sanjati. Primjerice, trenutačno smo kolege s Instituta i ja intenzivno angažirani oko prikupljanja donacija za projekt Ruđerovog interaktivnog laboratorija. U isto vrijeme za potrebe grupice učenika čiji se rezultati nalaze na suprotnoj strani Gaussove krivulje uspjeha od prethodno spomenutih daje se milijun kuna kao od šale. Smatram da bi u najmanju ruku jednaku potporu trebalo dati i projektima koji se bave radom s nadarenim učenicima’, rekao je Portada.

MZOS: Imaju loše ocjene, a roditelji ipak inzistiraju

Na Bandićev potez ponovno je reagiralo i resorno ministarstvo istaknuvši da po zakonu upisno područje za srednje škole nije samo grad u kojem učenici žive već cijela Hrvatska, da je i prijašnjih godina bilo neupisanih, čak i više, da učenici u svakoj županiji na raspolaganju imaju učeničke domove te da imaju subvencionirani prijevoz. Podsjećaju da je smanjivanje razrednih odjela radi povećanja kvalitete nastave, strategija koju je potvrdio Sabor. Također ističu da je broj upisnih mjesta u Gradu bio 9.610 što je mnogo više od 7.237 učenika koji su u njemu završili osnovnu školu. Konačno, kažu, za očekivati je da će učenici koji imaju slabiji uspjeh također imati i suženi izbor programa koje će moći upisati; primjerice, učenik koji ima 22 boda može upisati gotovo isključivo trogodišnje zanimanje.

‘Razlozi zbog kojih su učenici ostali neupisani su različiti, a najčešći su: loš uspjeh u osnovnoj školi te vrlo mali broj bodova u odnosu na ostale učenike; loše procjene mogućnosti upisa te prijavljivanje programa za koje nemaju dovoljan broj bodova; također neki kandidati ostvare pravo upisa u ljetnom roku u neki program, no odluče kalkulirati i riskirati pa ne donesu upisnicu u srednju školu i time ostanu neupisani nakon čega se pokušavaju upisati negdje drugdje u jesenskom roku kada je puno manji broj ponuđenih slobodnih mjesta itd.’, stoji u priopćenju.

U MZOS-u ističu da su neupisani ostali učenici s vrlo malim brojem bodova čiji roditelji inzistiraju da pohađaju škole u Zagrebu dok istovremeno čak 10 posto djece u Hrvatskoj pohađa škole u županijama u kojima ne žive.

‘Na području Grada Zagreba i nakon jesenskog upisnog roka ostao je određeni broj slobodnih mjesta u pojedinim programima koji su se popunili naknadnim upisom. Za oko 80 učenika koji žive na području grada Zagreba ponuđena su slobodna mjesta u okolici. Od tog broja 24 učenika prihvatila su ponuđena slobodna mjesta, dok ih je 56 odbilo svako rješenje koje ne nudi školu na području Grada Zagreba. Ovdje se radi o učenicima čiji je raspon bodova od 22 do 29 bodova od maksimalno mogućih 80, ovisno o programu koji se prijavljuje. Glavni razlog odbijanja upisa izvan Zagreba uglavnom je inzistiranje na tome da se djeca iz Zagreba trebaju isključivo upisati u Zagrebu. Osim toga roditelji smatraju da će im prijevoz učenika stvarati financijsko opterećenje, iako su upoznati da srednjoškolski međumjesni prijevoz država sufinancira s najmanje 75% iznosa vozne karte. Napominjemo da kako je u Hrvatskoj ove školske godine u prvi razred upisan ukupno 4.581 učenik koji je srednju školu upisao izvan županije u kojoj mu je prebivalište (više od 10%)’, ističu u MZOS-u.

U Ministarstvu također podsjećaju da ono odluku o Strukturi razrednih odjela i broju učenika I. razreda srednjih škola donosi na prijedlog škola i uz suglasnost njihovog osnivača – Grada.

‘Grad Zagreb potvrdio je Plan strukture upisa u Nacionalnom informacijskom sustavu prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ), što je lako provjerljiva činjenica’, tvrde u MZOS-u.

Nije samo loš uspjeh već i nemar

Za kraj djelatnici MZOS-a naveli su pet anonimnih, ali konkretnih primjera učenika koji su se prema upisima odnosili prilično neodgovorno:

1. učenica se nije uopće prijavljivala u oba upisna roka, no krajem rujna dostavlja MZOS-u zamolbu za naknadni upis, a kada joj se nude slobodna mjesta, odbija ih i inzistira na upisu u Gradu Zagrebu.

2. učenik u ljeto prijavljuje obrazovne programe za koje nema dovoljan broj bodova za upis, a u jesen, između ostaloga, prijavljuje program za djecu s teškoćama u razvoju (iako nije dijete s teškoćama u razvoju), unatoč jasnom opisu da je taj program isključivo za djecu s teškoćama u razvoju. Ostvaruje pravo upisa i tek tada shvaća da ne ispunjava uvjete. Šalje zamolbu MZOS-u za naknadni upis, međutim, odbija slobodno mjesto u strukovnoj školi u Gradu Zagrebu i inzistira na upisu u gimnazije koje nemaju slobodnih mjesta. Na kraju, učenik upisuje privatnu gimnaziju.

3. učenica ostvaruje pravo upisa u ljetnome roku, no ne donosi potrebnu dokumentaciju za upis u srednju školu i gubi pravo upisa. Na jesen prijavljuje obrazovne programe, no ovaj puta ne donosi prijavnicu u osnovnu školu i gubi pravo upisa. Šalje zamolbu za naknadni upis MZOS-u, MZOS joj nudi slobodna mjesta izvan Grada Zagreba, međutim odbija ih i inzistira na upisu u Gradu Zagrebu.

4. učenica u ljetnom roku prijavljuje obrazovne programe za koje nema dovoljan broj bodova, a u jesen, između ostaloga, prijavljuje i glazbeni program, no ne odlazi na provjeru darovitosti kako bi ispunila uvjete za upis. Također, učenica ne dostavlja prijavnicu unutar zadanih rokova i samim time gubi pravo rangiranja. Roditelj šalje zamolbu za naknadni upis u bilo koju srednju školu, međutim, odbijaju sva ponuđena slobodna mjesta te inzistiraju na upisu u Gradu Zagrebu.

5. učenik je ostvario pravo upisa u ljetnome roku, no namjerno nije donio upisnicu u srednju školu jer nije bio zadovoljan programom u kojem je ostvario pravo upisa te je time to pravo i izgubio. U jesenskom roku je prijavljivao programe, no nije uspio ostvariti pravo upisa.

‘Unatoč svim razlozima zbog kojih se učenici nisu uspjeli upisati niti nakon dva upisna roka, Ministarstvo je odlučilo pomoći i im da nastave svoje obrazovanje, unutar zakonskih mogućnosti’, poručuju iz resora.

PREUZETO: Večernji list

Leave A Reply

Your email address will not be published.