Home / Featured / Osvrt na prijedlog nacionalnog dokumenta: Okvir za vrednovanje
Sustav vrednovanja po novom kurikulumu
Sustav vrednovanja po novom kurikulumu

Osvrt na prijedlog nacionalnog dokumenta: Okvir za vrednovanje

Četiri su važna pitanja koja se otvaraju ovim osvrtom na ovaj dokument. Iako se na dva mjesta napominje da je cilj smanjenje administracije, to se pažljivim čitanjem prijedloga nacionalnog dokumenta: Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju ne može iščitati. Administracije će biti više, a uvodi se i vrednovanje generičkih kompetencija (Oblici mišljenja, Oblici rada i korištenje alata te Osobni i socijalni razvoj.) Pročitajte cijeli osvrt:

Osvrt na prijedlog nacionalnog dokumenta: Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju

  1. Zaključna ocjena

„Na kraju svake nastavne/školske godine iz svakoga nastavnog predmeta donosi se zaključna ocjena koja sažima podatke o učenikovu postignuću u učenju predmeta, za što se rabi ljestvica školskih ocjena od 1 (nedovoljan) do 5 (odličan). Značenje zaključnih ocjena (tablica 2.) proizlazi iz usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih i razrađenih u kurikulumima nastavnih predmeta, a zaključna ocjena predstavlja sumarnu procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u određenoj godini učenja i poučavanja predmeta.“ str. 26

„…zaključna ocjena bude utemeljena na vjerodostojnim, valjanim i dokazivim informacijama o učenikovu učenju i napretku, odnosno o onome što je naučio i kako se razvio tijekom godine“ str. 26

Zaključna (pr)ocjena jest najučinkovitija i najvaljanija mjera kad odražava učenikovu usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda, a ne i neke druge, inače vrlo važne, elemente učenikova stava i ponašanja: njegovu suradljivost, ulaganje truda, pohađanje nastave, sudjelovanje na nastavi, urednost i sl. O tim elementima potrebno je izvješćivati zasebno, osim ako su oni direktno ugrađeni u odgojno-obrazovne ishode predmeta.“ str. 27

PROBLEM:

„Zaključna ocjena ne bi trebala biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena prikupljenih iz pristupa vrednovanja naučenoga. Ona treba odražavati ono što je učenik dominantno pokazao vrednovanjem naučenoga u pojedinim elementima, ali u određenoj mjeri treba uvažiti i pokazatelje o učenikovu učenju i napredovanju prikupljene drugim pristupima vrednovanja.“ str. 27

MIŠLJENJE:

Ako je učitelj kroz cijelu nastavnu godinu pratio i vrednovao usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda učenika, zar ne bi aritmetička (odnosno ponderirana) sredina morala biti najtočniji pokazatelj učenikovih postignuća. Od učitelja se traži da cijelu godinu kontinuirano vrednuje učenika, a zatim da to vrednovanje ne uvaži u potpunosti u zaključnoj ocjeni. Budući da se na temelju rezultata vrednovanja donose važne odluke za učenika, vrednovanje zahtijeva puni profesionalni integritet učitelja i korištenje objektivnim informacijama o učenju i učeničkim postignućima. Aritmetičkom (ponderiranom) sredinom će se smanjiti pritisci u vrijeme zaključivanja, a i smanjuje se mogućnost da učitelj subjektivno donosi zaključnu ocjenu.

PRIJEDLOG:

„Zaključna ocjena treba biti aritmetička (ponderirana) sredina pojedinačnih ocjena prikupljenih iz pristupa vrednovanja naučenoga“…

  1. Generičke kompetencije

„Osim zaključne ocjene u predmetu, predmetni učitelj daje i sumativne procjene usvojenosti određenih elemenata generičkih kompetencija pokazanih u predmetu, a koje su definirane Okvirom nacionalnoga kurikuluma. U tu se svrhu koriste ljestvicom procjene koja sadrži tri stupnja: potrebna podrška, dobro, izvrsno.“ Str. 34.

PROBLEMI:

  1. Ne vidi se razlog uvođenja vrednovanja generičkih kompetencija?
  2. Ne postoje kriteriji za jedinstvenu procjenu stupnja generičkih kompetencija, na razini države?
  3. Što bi značilo potrebna podrška? Tko će biti zadužen za tu podršku roditelji, škola, učitelj?
  4. Dodatno opterećenje učitelja papirologijom.

MIŠLJENJE:

Ovakvo uvođenje dodatnog vrednovanja nepotrebno je opterećenje učitelja. Nije napisano što bi vrednovanje značilo učeniku, odnosno hoće li se to vrednovanje bodovati pri upisu u srednje škole tako da ima neku „težinu“ za učenika. Ukoliko se ne donesu jedinstveni kriteriji za vrednovanje generičkih kompetencija, učitelji će se opet naći na udaru roditelja na koji su način procijenili stupanj generičkih kompetencija njihovog djeteta? Ako je takvo vrednovanje samo informativne prirode, onda je potpuno nepotrebno. Takve informacije roditelji i učenici dobiju kod učitelja i razrednika. Ovako se stvara dodatni pritisak na učitelje, te ih se dodatno opterećuje papirologijom. Ukoliko će generičke kompetencije biti bitne za daljnji napredak učenika, npr. za upis u srednje škole ili fakultete, moraju se propisati kriteriji za jedinstvenu procjenu stupnja generičkih kompetencija na razini države, da bi svi učenici bili u jednakom položaju.

Nadalje, dodatno takvo procjenjivanje biti će lakše u malim razrednim odjelima od oko 15 učenika, a jako otežano u velikim razrednim odjelima sa i preko 25 učenika.

Učitelji koji predaju jedan sat tjedno u razrednom odjelu jako teško mogu procijeniti takve kompetencije. A moraju vrednovati i preko 250 učenika na kraju nastavne godine!?

PRIJEDLOG:

Ne uvoditi vrednovanje generičkih kompetencija.

  1. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika na polugodištu

„Izvješćivanje na polugodištu ima formativnu i sumativnu ulogu. Izvješćivanje se temelji na informacijama o učeniku prikupljenim različitim pristupima vrednovanju, prije svega vrednovanjem naučenoga i vrednovanjem za učenje, ali ne podrazumijeva davanje zaključnih ocjena kao pokazatelja postignuća. Izvješćuje se o napredovanju učenika i o trenutačnoj razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u pojedinim predmetima i područjima učenja, a izvješće treba predstavljati točan i pouzdan sažetak informacija o učeniku u vidu formalnoga školskog dokumenta.“ Str. 32.

„U sadržajnome smislu traži se da izvješća imaju sljedeće elemente:

  • za pojedine predmete, ovisno o odgojno-obrazovnome ciklusu, vrsti srednjoškolskoga obrazovanja i određenju kurikuluma nastavnoga predmeta: informacija o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i razvoju generičkih kompetencija 33.

PROBLEM:

Dodatno izvješćivanje i administracija opterećuju učitelje. Nije naznačeno je li za razinu usvojenosti dovoljno ispisati ocjene ili ih treba obrazložiti? Procjenjivati generičke kompetencije već na polugodištu jako je teško učiteljima koji imaju satnicu od jednog sata tjedno po razrednom odjelu. Nemoguće je kvalitetno vrednovati generičke kompetencije u tako kratkom vremenu.

MIŠLJENJE:

Većina škola ima e-Dnevnike, a do potpunog provođenja kurikularne reforme sve bi ih škole trebale imati. Ne postoji dodatna potreba za izvješćivanjem jer roditelji imaju potpuni uvid u sve informacije o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Dok je generičke kompetencije jako teško vrednovati u takom kratkom vremenu od oko 15 tjedana nastave. Posebno za učitelje koji imaju malo sati po razrednom odjelu.

PRIJEDLOG:

Izbacivanje obveze izvješćivanja na polugodištu.

  1. Učinkovitost rada škola

„Vrednovanje postignuća učenika pruža ključne podatke o učinkovitosti rada škola.“ Str. 35.

PROBLEM:

Vrednovanje učenika, ne može biti pokazatelj učinkovitosti rada škola!

MIŠLJENJE:

Vrednovanje učenika, ne može biti pokazatelj učinkovitosti rada škola. Takva pretpostavka još više će smanjiti kvalitetu ocjenjivanja u školama, jer na taj način povezuju se dva potpuno nepoveziva vrednovanja.

PRIJEDLOG:

Brisanje te rečenice iz prijedloga nacionalnog dokumenta!

Osvrt napisao Mario Matošević

Uključite se u stručnu raspravu i sudjelujte u reformi! Kurikulumi nastavnih predmeta
Uključite se u stručnu raspravu i sudjelujte u reformi! Kurikulumi nastavnih predmeta

Pročitajte i ...

Koju srednju školu upisati? Sve o upisima u srednje škole

Koju srednju školu upisati? Sve potrebno o upisu u srednje škole.

Odabir srednje škole jedna je od najvažnijih odluka u životu svakog osmaša. Neki već godinama …

Neuspjelo mirenje – Sindikati i dalje nagovaraju Vladu da isplati dugove…

Neuspjelo mirenje sindikata javnih službi i Vlade po pitanju potraživanja iz Sporazuma o osnovici za …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *