Upisi HR U Srednju Raspored Kalendar Kalkulator Plaće 2018 BMI
Školski portal koji donosi sve informacije o Upisima u srednju školu 2017/2018 * Kalkulatori bodova i plaće, e-dnevnik, kalendar, pravilnici. BMI kalkulator

“Postoje dva puta, jedan vodi u ZNANJE, drugi u NEZNANJE”

Postoje dva puta, jedan vodi u znanje, drugi u neznanje. Zato treba dati punu potporu inicijativi “Obrazovanje na prvom mjestu”. Tako je u ranoj godini svoga mandata govorio predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović na nastupu u UN-u 2012. godine, kada je snažno podržao inicijativu glavnog tajnika Ban Ki-moona “Education first”. Činilo se to poetičnim i u vrijeme teške krize pomalo ohrabrujućim za domaće prosvjetare.

Danas, u ozračju priprema za novi štrajk u obrazovanju, kada nastavnici i učitelji nerijetko podsjete premijera na te njegove riječi, nije zgorega spomenuti nekoliko podataka koji govore da je ova Vlada, kao uostalom i mnoge prije nje, obrazovanje i znanost prije shvaćala kao kočnicu nego kao motor pokretač izlaska zemlje iz teške gospodarske situacije.

Premijer i ministar Vedran Mornar zaboravljaju da je upravo obrazovanje prvi resor kojemu se rezalo ne bi li se postigle uštede i izišlo iz krize. Još 2012. godine oduzeli su nam dodatak od 3, 5, 7 i 9 posto, prošle godine još 4, 8 i 10 posto za zaposlenike s više od 20 godina staža, koji su u mandatu ove Vlade izgubili najmanje tisuću kuna. Koliko vidimo, to nas baš nije izvuklo iz krize – govori Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Manipuliranje

– Sindikati manipuliraju. Najmanje 50 posto /%) učitelja i nastavnika od 2012. godine do danas dobilo je veće plaće. Osim toga, u sustavu obrazovanja od 2006. godine postoji dodatak od 13,72 posto na plaću koji ne postoji u ostalim segmentima javnih službi – uzvraća ministar Vedran Mornar, pokazujući podatke za koje je teško reći kome idu u prilog: prema njima, plaće su od 2012. godine neznatno rasle uglavnom za nastavnike početnike (+3,35 posto) i one do 20 godina staža (+1,35 posto). Međutim, zaposlenicima s 20 godina staža i više u istom su razdoblju plaće umanjene za 5 do čak 13 posto.

Dok se ministar i sindikalci ne mogu složiti ni oko prosječne plaće u obrazovanju, podaci Državnog zavoda za statistiku tu su neumoljivi. Za čitavog mandata Kukuriku koalicije, ali i mnogih vlada prije nje, obrazovanje je sektor u kojemu su najškolovaniji ljudi, oni s VSS-om, uvjerljivo najpotplaćeniji.

Zadnja analiza DSZ-a o prosječnim plaćama prema stručnoj spremi u promatranih 19 sektora u 2013. godini, objavljena u ožujku ove godine, pokazala je da se osobe s VSS-om u sektoru obrazovanja prema visini prosječne plaće nalaze na uvjerljivo – posljednjem mjestu. Njihova plaća iznosila je samo 6401 kunu (bruto 9386 kuna), dok je državni prosjek osoba s VSS-om iznosio 8224 kune neto (12.817 bruto). Situacija je utoliko poraznija što u obrazovanju, od osnovnoga do visokog školstva, radi oko 80 posto zaposlenika s visokom stručnom spremom.

Za njih bi, sudeći prema ovoj statistici, bolje bilo raditi u bilo kojem drugom sektoru, ako se ondje mogu zaposliti – u najbolje plaćenom resoru financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja prosječne neto plaće VSS-ovaca su 10.108 kuna (bruto 16.650), rudarstvo i vađenje imaju 9745 neto kuna, ribarstvo, poljoprivreda i šumarstvo 7787 prosječnih neto kuna, a da ne govorimo da su VSS-ovci u resoru umjetnosti, zabave i rekreacije, gdje spadaju, primjerice, djelatnosti kockanja i klađenja, s prosječnom plaćom od 7431 kunu neto također iznad VSS prosvjetara.

Među korisnicima državnog proračuna, usporedbe radi, treba navesti sektor djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, gdje je prosječno primanje osobe s VSS-om 10.006 kuna neto (15.946 bruto kuna), zahvaljujući uglavnom visokim liječničkim plaćama.

Postoje dva puta, jedan vodi u znanje, drugi u neznanje

Da puno ne zamaramo podacima, recimo i da je među 80-ak djelatnosti unutar tih 19 sektora obrazovanje na zavidnom 75. mjestu, a o prosječnoj plaći koju ima djelatnik s VSS-om u proizvodnji duhanskih proizvoda (13.356 kuna neto) prosvjetari mogu samo sanjati. Lošije od visokoobrazovanih djelatnika u obrazovanju plaćeni su samo VSS-ovci u djelatnostima pripreme hrane i pića (5535 kuna), proizvodnje namještaja i ostaloj prerađivačkoj industriji, kao i u nekim administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

Bolje plaćeni od prosvjetnog djelatnika s VSS-om su mnogi zaposlenici sa srednjom stručnom spremom, primjerice u duhanskoj industriji, gdje je prosječna SSS plaća 7316 kuna.

Učitelji i nastavnici imaju slične plaće kao VSS turoperatori u putničkim agencijama (6530 kuna). Kada smo već kod putovanja, spomenimo da je, prema podacima portala MojaPlaća, vozač tramvaja bolje plaćen od nastavnika: ima prosječnu plaću od 6895 kuna, a ne treba imati više od srednje stručne spreme.

– Prosjek plaća u obrazovanju podižu visoko školstvo i znanost, u osnovnim i srednjim školama te su plaće još manje. Odnos ove Vlade prema prosvjeti je diskriminatoran – smatra Mihalinec.

Podaci DSZ-a za lipanj 2015. godine pokazuju da je cijeli sustav obrazovanja, neovisno o stručnoj spremi zaposlenika, imao prosječnu plaću od 5569 kuna, što je oko 200 kuna niže od državnog prosjeka od 5810 kuna. Osnovnoškolsko obrazovanje zaostaje čak 700 kuna i ima prosjek 5037 kuna, u srednjim školama prosječna je plaća 5339, a na fakultetima 8320 kuna. U vrijeme recesije u prosincu 2011. godine, kada je Kukuriku koalicija došla na vlast, prosječna plaća u obrazovanju (5518 kuna) bila je nešto viša od državnog prosjeka od 5493 kune.

Postoje dva puta, jedan vodi u znanje, drugi u neznanje Prosvjeta
Postoje dva puta, jedan vodi u znanje, drugi u neznanje

Ni podaci europske statistike ne idu u prilog stanju našeg školstva. Prema ulaganju u obrazovanje među najniže smo rangiranim europskim zemljama, izdvajamo samo 3,5 posto BDP-a, a europski je prosjek 4,5 posto BDP-a. Tri puta manje od europskog prosjeka ulažemo u znanost i istraživanje, samo 0,7 posto BDP-a, a prosjek EU-a je 2,5 posto.

Nisu nam naklonjeni ni podaci Europske komisije, odnosno njihove mreže Eurydice, koji pokazuju da je u 2013./2014., na primjer, hrvatski učitelj u razrednoj nastavi imao prosječnu godišnju bruto plaću od 10.791 euro, a njegov slovenski kolega 24.132 eura ili onaj u Finskoj 44.000 eura. Hrvatski učitelji među slabije su plaćenima, gori su od nas samo oni u Latviji, Litvi, Rumunjskoj ili Mađarskoj. Gotovo nestvarno zvuči podatak da učitelj u razrednoj nastavi u Luksemburgu može maksimalno zaraditi gotovo 125.000 eura godišnje bruto, a hrvatski 10 puta manje (12.449 eura).

Podcjenjivanje

Podcjenjivačkim odnosom prema prosvjeti Vlada odvlači kvalitetne ljude iz škola. Tko god može, gradi karijeru negdje drugdje, bojimo se da će u školama ostajati raditi samo oni koji nemaju kamo drugdje – prenosi Mihalinec, s kojim se u ovome slažu brojni stručnjaci.

A stvarnost je već takva da u školama ima sve manje stručnih nastavnika matematike, fizike ili kemije, što ne čudi.

Primjerice, u zanimanju aktuar, koje se bavi procjenom rizika, zaposlene su uglavnom osobe matematičke struke. Njihova prosječna plaća, prema portalu MojaPlaća, iznosi čak 8084 kune. To je iznos koji, kažu znalci, mladi matematičari mogu doseći nakon dvije godine staža. Profesor matematike u srednjoj školi, s najvišim statusom savjetnika, na kraju svoga radnog vijeka od 40 godina maksimalno se može nadati plaći od oko – 7500 kuna.

Piše: MARIJANA CVRTILA / Slobodna Dalmacija

Leave A Reply

Your email address will not be published.