Upisi HR U Srednju Raspored Kalendar Kalkulator Plaće 2018 BMI
Školski portal koji donosi sve informacije o Upisima u srednju školu 2017/2018 * Kalkulatori bodova i plaće, e-dnevnik, kalendar, pravilnici. BMI kalkulator

Učenje uz glazbu

Poznato je da slušanje klasične glazbe može pomoći u svladavanju gradiva. Kako i zašto se to događa? Utječe li klasična glazba i na neke druge fiziološke procese? Pozitivan utjecaj na učenje uz slušanje klasične glazbe nije otkriveno jučer. Mnogi znanstvenici su se proslavili otkrićima u ovom polju. Veliki broj ljudi ističe da im je klasična glazba pomogla pri učenju. Dio kirurga operira uz klasičnu glazbu, a kod nas nekima pomaže i narodna glazba. Ako bi pitali kirurga zašto sluša klasičnu glazbu dok obavlja jedan od najtežih poslova na svijetu, vjerojatno će vam reći da se na taj način opusti i bolje koncentrira na rad i naravno biti u pravu.

Amerikanci imaju centar za nova otkrića u učenju. Taj centar tvrdi da se učenje može povećati najmanje 5 puta slušanjem glazbe od 60 udaraca u minuti. Glazba od 60 udaraca u minuti je upravo glazba iz baroka, odnosno i Mozartova glazba. Slušanjem ove glazbe aktiviramo desnu polovicu velikog mozga, dok je pri učenju aktivirana lijeva. Istovremeni rad cijelog mozga maksimalno povećava učenje i zadržavanje informacija.

Učenje uz glazbu

Bitno je naglasiti da slušanje glazbe dok se uči ne garantira nikome bolje pamćenje informacija, ali može pomoći u tome. Istraživanja su pokazala da glazba sama po sebi nije dio procesa učenja, ali da ta glazba, uz koju se uči, ulazi u pamćenje zajedno s gradivom koje učimo. Nadalje, kada se pokušavamo prisjetiti onih dijelova gradiva koje smo naučili to će nam biti lakše ukoliko i tada slušamo glazbu koju smo slušali dok smo učili to isto gradivo. Nije loše, pogotovo za ponavljanje pred neki važan ispit.

Mozartova „Sonata u D-duru“ najhvaljenija za učenje uz glazbu.
Mozartova „Sonata u D-duru“ najhvaljenija za učenje uz glazbu

Stručnjaci kažu da je za dobru koncentraciju najvažniji osobni stupanj budnosti. U sobi u kojoj je tišina takav je stupanj nizak, a soba u kojoj postoji neka aktivnost potaknuti će veću budnost. Glazba će uvijek biti od pomoći, ali ne i ona s riječima, kažu stručnjaci. To je zato što će jedan dio mozga slušati riječi u pjesmi dok će pokušavati nešto zapamtiti ili riješiti neki zadatak. Zbog toga je bolje slušati klasičnu ili instrumentalnu glazbu. Uočeno je da su najučinkovitiji taktovi Handela, Bacha i Mozarta, a pri tome je najhvaljenija Mozartova „Sonata u D-duru“.

Sad dolazimo do drugog pitanja: da li klasična glazba utječe i na druge fiziološke procese? Za taj odgovor se potrudio japanski znanstvenik dr. Masaru Emoto u svojoj knjizi “Poruka vode”.

Ovaj japanski znanstvenik istraživao je kako glazba utječe na molekule vode. On je zamrzavao kapljice vode i potom ih proučavao pod elektronskim mikroskopom. Postavio je dva velika zvučnika između posude sa destiliranom vodom i dok je puštao određenu glazbu fotografirao molekule. Zapazio je da pri puštanju klasične glazbe molekule vode formiraju pravilne geometrijske oblike, dok je sasvim suprotno pri puštanju heavy metal glazbe. Kako je naš organizam sastavljen je od više od 60 posto vode, dok je na primjer kod novorođenčadi taj postotak i mnogo veći (skoro 90 posto), sigurno je da glazba ima veliki utjecaj na nas kao osobe.

Ukoliko netko nije navikao učiti uz glazbu mogao bi sada pokušati i vidjeti kako mu ide. Ukoliko vas glazba dekoncentrira onda naravno da nećete učiti uz nju, bez obzira na sva istraživanja i članke koji su napisani na ovu temu. Svaka osoba zna najbolje što njemu odgovara. Svatko će od nas naći koji mu način najbolje odgovara za učenje.

Izvor: istraživanja- ICT časopis

Leave A Reply

Your email address will not be published.